Hosi:
Guteriano Neves
Maski Timor-Leste to’o agora seidauk rejista ema mate, tanba COVID, la signifika Timor-Leste seguru ona. Importante tebes ba elementu hotu iha sosiedade nia leet atu rekoñese ameasa COVID ne’e reál duni, no halo desizaun bazea ba evidénsia siéntifiku.
Durante tinan ida ona, mundu tomak sofre konsekuénsia oioin kauza direitamente no indireitamente hosi COVID-19. Kauza direta ida mak ema nia kondisaun saúde no moris. Nasaun barak iha mundu aplika konfinamentu obrigatóriu lori evita virus ne’e espalla iha komunidade nia leet. Ida nee hamosu situasaun emerjénsia iha país barak.
Maski COVID-19 provoka duni situasaun emerjénsia iha fatin barak, deteta katak ema ida infetadu la’os automátikamente ema ne’e mate ka – Death Penalty – ba ema ida. Tuir dadus hosi Worldometer, iha 17 de Marsu, hosi totál ema ne’ebé mak infetadu, 81 porsentu mak rekopera ona. Hosi kazu ativu ohin loron nian tokon 20.8, 99.6% mak kazu lijeiru– Mild condition. Kompara ho tipu moras seluk, iha ema mate barak liu kauza hosi moras seluk. Por ezemplu, tuir dadus hosi OSM, iha 2019, maizumenus ema tokon sia mak mate kauza hosi moras fuan; liu tokon neen mak mate kauza hosi estroke (atake kardiovaskulár); ema tokon tolu mate kauza hosi moras pulmaun, no seluk tan.
Hosi anglu polítika públika nian; natureza COVID nian ne’ebé kontagiouzu tebes fó presaun extraordinária ba sistema saúde públika, partikulármente ospitál sira. Sem intervensaun lalais, no ignora protokolu ne’ebé mak parte médiku rekomenda, sistema saúde públika labele satan situasaun katastrofia, kauza hosi númeru pasiente ne’ebé aumenta ho lalais. Situasaun katastrofia ida ne’e observa durante tinan ida nia laran iha mundu tomak. Situasaun katastrofia Ospitál iha país sira hanesan Estadus Unidus Amerika (EUA), Reinu Unidu, Italia, Español, Brazil no Indonézia enfrenta sai ona referensia sufisienti kona-ba ne’e.
Dadus hosi Wordometer fó sai katak to’o 18 de Marsu, tokon 122.3 populasaun mundu tomak infetadu hosi COVID; no ema tokon 2.7 mak mate. EUA okupa fatin primeiru; rejista kazu COVID hamutuk tokon 30.3; reprezenta 9.1 porsentu hosi populasaun tomak. Brazil okupa segundu lugar ho númeru kazu tokon 11.6 no ema mate hamutuk 282 mil. Tuir fali Brazil ho númeru infetadu hamutuk liu tokon 11 – Brazil hamutuk tokon 11.7 no India ho 11.4 kazu pozitivu. Kompara ho populasaun; maski India ho Brazil iha númeru ne’ebé hanesan; maibé 5.4 porsentu hosi populasaun Brazil mak infetadu; kompara ho 0.8 porsentu de’it hosi populasaun India nian mak infetadu. Reinu Unidu, Fransa, Italia no mós Espanha iha númeru kazu ne’ebé kuaze hanesan no mós persentajen hosi populasaun ne’ebé hanesan; entre 4 to’o 5 porsentu hosi populasaun mak infetadu hosi COVID. Indonézia rejista ona kazu hamutuk tokon 1.4; reprezenta 0.5 porsentu hosi totál populasaun.
Maibé mós esperiénsia hosi país sira hanesan Taiwan, Vietname, Korea Súl, Nova Zelándia hatudu intervensaun ne’ebé lalais, tuir rekomendasaun hosi médiku sira nian, halo desizaun bazea ba evidénsia siéntifiku halo konfinamentu ho lalais, penalizasaun fórte ba regra konfinamentu nian, buka tuir kontaktu besik sira – contact tracing – país sira ne’e bele evita situasaun katastrofia hanesan iha Eropa. Nova Zelándia por ezemplu, dezde inísiu iha totál kazu hamutuk 2,434; ekivalente ho 0.04 hosi totál populasaun no mate 26; Singapore ho totál kazu 60,137; reprezenta porsentu ida hosi totál populasaun; no Taiwan ho totál kazu 990; reprezenta 0.004 porsentu hosi populasaun. Taiwan to’o agora mós seidauk rejista mate kauza hosi COVID.
Saida mak halo differensa entre país sira iha leten hodi lori rezultadu differente mak ninia responde inísiu. Prezidenti Bolsenero iha Brazil no Trump iha EUA simplizmente la fó importansia ba opiniaun médiku no sientista sira nian. Trump no Bolsenero rasik, públikamente ignora medida prevensaun sira hosi OSM nian; no iha tempu ida, Bolsenero nu’udar prezidenti ba halo asaun kontra konfinamentu obrigatóriu. Esperiénsia sira hanesan Italia, Reinu Unidu, Espana, no mós Fransa hatudu katak tarde iha intervensaun bele sai katastrofia tanba tarde iha intervensaun.
Esperiénsia sira ne’e hatudu mai Timor-Leste katak COVID impoen dezafiu fóun ida ba Governu sira iha mundu tomak atu hatan; partikularmente ba saúde públika . Iha tempu hanesan, país sira hanesan Taiwan, Korea du Súl, Nova Zelándia, hola medida dezde inísiu, nune’e konsege kontrola virus nia lalaok nune’e lori evita situasaun katastrofia.
Taiwan por ezemplu, aprende hosi ninia fallansu iha moras SARS iha 2003 nian, Governu Taiwan halo asaun medida lalais. Medida sira ne’e inklui bandu ema viajem hosi no ba Xina, penalize sira ne’ebé viola regra auto-quarantina nian, produz masker iha merkadu domestika atu asegura fórnesementu ba merkadu domestika, halo teste no reteste, no mós penaliza sira ne’ebé mak hada’et virus Corona. Nova Zelándia mós sai referensia ida iha mundu internasionál kona-ba luta kontra COVID.
Nova Zelándia deteta kazu primeiru iha 26 de Fevereiru, no fulan ida liu tia, nia kazu sa’e ba 100. Ida ne’e sai baze ba Nova Zelándia atu fóti medida lockdown no to’o Junu. Maibé Primeira Ministra Jacinta Nova Zelándia nian, Jainta Ardern fóti asaun desizivu lori halo lockdown dezde inísiu kedan.
Aproximasaun ne’ebé Nova Zelándia foti mak estratejia eliminasaun, asaun bazea ba siensia lori proteze saúde públika. Esperiénsia Taiwan no Nova Zelándia ne’ebé lidera hosi feto hatudu katak intervensaun hosi inísiu kedan no asaun desizivu bele salva populasaun. Esperiénsia país rua ne’e mós hatudu katak sira fó importansia liu ba saúde públika , katak “salva ema nia vida uluk depois mak salva ekonomia.”
Independentimente hosi dezafiu oioin, no senariu saida mak atu mósu iha futuru, medida sira ne’ebé Governu Timor-Leste opta lori rezultadu pozitivu ba Timor-Leste.
Primeiru no importante liu mak to’o agora Timor-Leste nu’udar país ne’ebé seidauk rejistu ema mate kauza hosi COVID. Segundu, to’o fulan kotuk, ho Quarantena Obrigatóriu, Timor-Leste konsege kontrola kazu importadu sira, nune’e prevene atu tama ba komunidade nia leet liu hosi Timor oan no mós ema estranjeiru ne’ebé tama rai laran. No Terseiru, medida sira ne’e to’o agora, konsege evita atu sistema saúde públika; partikularmente ospitál sira atu hetan presaun maka’as hosi númeru pasiente aumenta maka’as no lalais.
Maski sei dook hosi sufisienti, medida sira ne’e konsege fó biban ba Governu atu mellora infraestrutura sira hanesan quarantena, fatin izolamentu, no laboratorium, koñesementu médiku sira nian, konhesementu no hahalok sosiedade nian, no seluk tan.
Haree iha nivel rejiaun Sudeste Aziatika, só Laos ho Timor de’it mak seidauk rejistu ema mate tanba COVID. Brunei, ne’ebé rejista ona númeru kazu kuaze hanesan ho Timor-Leste (203 iha 18 de Marsu), maibé ema na’in tolu ona mak mate. Vietnam ne’ebé mós sai hanesan referensia iha mundu em termus de ataka virus ne’e, rejista ona ema mate hamutuk 35, hosi kazu 2500 e tal. Singapore mós rejista ona ema mate hamutuk 30 hosi kazu 60 mil e tal. Dezempeñu laboratóriu nasionál mós aumenta; indika iha númeru teste ne’ebé halo. Iha inísiu, laboratóriu nasionál tenke halo konfirmasaun ba teste iha Menzies School of Health Research iha Darwin; agora bele halo mesak ona. To’o iha 17 de Marsu 2021, Timor-Leste halo ona teste hamutuk 33,746; no bazea ba relatoriu hosi Centru Integrado de Gestao de Crise (CIGC), Lusa relata katak metade hosi teste halo iha 2021; ekivalente ho 470 teste kada loron.
Relativamente ho populasaun, hosi kada populasaun tokon ida, Timor-Leste halo 25,256 teste. Ida ne’e sei kiik liu kompara ho país sira iha rejiaun; no so La’os mak halo teste oitoan liu hosi kada populasuan tokon ida.
Rezultadu hosi servisu sira ne’e presiza hetan apresiasaun liliu ba desizaun iha nivel estratejiku hosi Governu rasik, Parlamentu, servisu CIGC nian, no mós frontline hanesan médiku, polisia, no mós fórsa.
Ita tenke rekoñese katak iha tempu ne’ebé país barak sira nia saúde públika enfrenta situasaun katastrofia, Timor-Leste sei bele jere lori evita situasaun ida ne’e sai pior liu. No Timor-Leste nia estratejia uniku tanba la’os involve teknolojia sofistikadu sira hanesan iha Singapore ka iha Korea du Súl; maibé bele dehan uza dalan manual; buka tuir ema nia kontaktu, no tau sira hotu iha quarantena.
Maibé ida ne’e la’os atu hateten Timor-Leste ultrapasa ona. Molok to’o vasinasaun, kualker posibilidade no senariu bele akontese. Luta hasoru COVID seidauk hotu, no susesu ba luta ida ne’e sei la depende mesak ba Timor-Leste.
Esperiénsia Nova Zelándia nian hatudu katak durante tinan 2020, sira liu hosi ondas oioin; nune’e fila ba konfinamentu bainhira nesesaria. Iha rejiaun Pasifiku, Papua Nova Guinea foin dadaun aumenta kazu maka’as nune’e fó presaun ba sistema saúde.
Ho mundu ne’ebé globalizadu, movimentu ema nian, Timor-Leste tenke prontu no tenke iha senariu oioin. Ho faktus katak Timor-Leste fahe fronteira terestre ho Indonézia, evolusaun iha Indonézia, partikularmente iha provinsia Nusa Tenggara Timur, sei sai ameasa ba Timor-Leste. No hanesan esperiénsia hatudu ona durante tinan ida nia laran, fasil liu atu kontrola hirak ne’ebé tama tuir dalan legal; maibé difísil atu kontrola sira ne’ebé tama liu hosi dalan ilegál.
To’o agora, karik públiku Timor-Leste seidauk sente no esperiénsia situasaun katastrofia tanba kazu sira ne’ebé agora deteta maioria involve ema ho idade tinan 44 mai kraik; nune’e sira la sente ninia sintomas.
Maibé ho evolusaun to’o ohin loron, iha posibilidade boot katak virus ne’e bele da’et too populasaun ho idade tinan 60 ba leten, no sira ne’ebé kondisaun moras existenti hanesan moras fuan, iha problema ho pulmaun, rins, no seluk tan; no populasaun iha área rurál. Kestaun ida ne’e mak peritus iha Saúde Públika Timor oan hanesan dr. Rui Maria de Araujo, dr. Nelson Martins no mós dr. Josh Francis fó sai liu hosi kanal Facebook. Bainhira ida ne’e akontese, sei fó todan tebes ba médiku sira ne’ebé servisu iha Frontline.
To’o iha 18 marsu, Timor-Leste rejista kazu hamutuk 229; reprezenta 0.017 porsentu populasaun Timor Leste nian. Maibé senariu oioin bele akontese. Senariu diak liu mak Timor-Leste konsege kontrola kazu sira ne’ebé agora aumenta, no evita atu da’et lalais ba idozu sira, no sira ne’ebé iha iha kondisaun saúde espesifiku.
Maibé mós la ses katak bainhira la jere ho kuidadu, Timor-Leste bele enfrenta situasaun sira hanesan iha EUA, Brazil, Mexico, Indonézia no mós país sira iha Eropa. Se ita kontextualiza esperiénsia hosi EUA nian; ne’e katak iha porsentu sia (9%) hosi populasaun Timor mak infetadu; ekivalente ho ema hamutuk 120,000.
Se porsentu lima (5%) hosi populasaun mak infetadu hanesan país sira iha Eropa, ne’e ekivalente ho ema hamutuk 66,800 mak infetadu. No se porsentu ida de’it mak infetadu mós; ekivalente ona ho númeru 13,000. Númeru ida ne’e boot; konsidera kapasidade saúde públika .
Ikus liu, esplikasaun sira iha leten atu hateten katak ameasa ne’ebé COVID impoen ba sistema saúde públika real duni. Situasaun bele sai katastrofia bainhira ita falla no kontinua atu ignora rezultadu hosi examinasaun laboratorium nasionál, opiniaun hosi médiku sira, no esploita situasaun oioin no sofrimentu oioin ne’ebé povu enfrenta hela.
Ho ameasa ida ne’e, importante ba sosiedade Timor, inklui politiku sira, atu salva sidadaun sira nia vida antes buat hotu. Bele iha diferensa ba aproximasaun ba medida sira ne’ebé opta, konsidera ninia komplexidade, maibé no fim hotu hotu tenke konkorda katak COVID ne’e existe duni, no lori duni ameasa real ba sidadaun sira nia vida. Esforsu hotu atu aproveita COVID sei kontradiz esforsu tomak ne’ebe médiku no frontline sira halo ona.
Autór nu’udar Analista Polítika Públika