Rezumu Epidemiolójiku Nº20 COVID-19 IHA TIMOR-LESTE TETUN-publikadu
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
1
COVID-19 IHA TIMOR-LESTE
Rezumu Epidemologiku Nº20: 30 Agostu – 5 Setembru, 2021
Públikasaun regular ho parseria entre: (1) Pilar 3 & 5 Ministériu Saúde, (nu’udar parte husi Forsa Tarefa ba Prevensaun no
Mitigasaun Surtu Covid-19, CIGC-SS); (2) Instituto Nacional de Saúde; (3) Menzies School of Health Research; (4) AusMAT; (5)
Northern Territory Centre for Disease Control; (6) CoMo Consortium; (7)WHO.
Kazu kumulativu: 17.618 (kazu 1.216 no obitu 18 desde relatoriu ikus liu).
Dadus atuais to’o iha dia 5 de Setembru 2021.
Pandemia COVID-19 kontinua afeta ema barak iha Timor-Leste, no ema nain 18 mak mate ona ho
COVID-19 iha semana kotuk.
1. Kurva epidemika
Kurva epidemika aprezenta konaba total númeru kazu nian ba kada loron, iha barra/koluna
kor verde (sukat hasoru eixu-Y iha gráfiku nia sorin karuk). Linha azul aprezenta konaba
númeru kazu nia total kumulativu (sukat hasoru eixu-X iha gráfiku nia sorin lo’os/direita),
ne’ebé mak agora aumenta ona to’o 17,618 desde inisiu pandemia global (to’o iha loron 5
fulan Setembru, 2021).
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
2
Gráfiku ida ne’e hatudu konaba distribuisaun kazu kada semana iha tinan 2021.
Kurva epidemika ba kada munisipiu nian mostra iha gráfiku sira tuir mai.
AILEU
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
3
AINARO
BAUCAU
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
4
BOBONARO
COVALIMA
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
5
DILI
ERMERA
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
6
LAUTEM
LIQUIÇA
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
7
MANATUTO
MANUFAHI
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
8
RAEOA
VIQUEQUE
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
9
2. Hospitalizasaun no mortalidade
Desde loron 1 fulan Março 2021, iha ona ema hamutuk nain 552 ho moras COVID-19, mak
presiza ona hospitalizasaun. Númeru hospitalizasaun ne’e inklui deit ema sira ho moras
moderadu, grave no kritiku, ne’ebé mak presiza halo tratamentu iha fasilidade saúde
espesializadu ba COVID-19 nian. Iha semana kotuk, kazu hamutuk 81 mak baixa iha hospital
tantu Vera Cruz ou Lahane ou HNGV ou hospital referal sira seluk.
Gráfiku ida-ne’e hatudu konaba kazu sira ne’ebé mak presiza ona hospitalizasaun, desde fulan
Março 2021, iha barra/koluna kor verde. Linha azul hatudu konaba númeru kumulativu, husi
ema sira ne’ebé mak presiza ona hospitalizasaun. Grafiku ne’e mostra katak kazu ne’ebé mak
presiza hospitalizasaun, aumenta sa’e.
Iha ona ema nain 80 mak mate ho COVID-19, inklui ema nain 18 ne’ebé mate iha semana
kotuk.
Husi ema adultu hamutuk 77 ne’ebé mak mate ho COVID-19 iha Timor-Leste até agora, 74
(96%) mak seidauk simu vasina, no 2 (3%) mak simu ona vasina ho Sinovac.
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
10
3. Estimativa taxa insidénsia
Taxa ba insidensia nian, ne’e sukat konaba númeru kazu konfirmadu, iha populasaun ida kada
loron, no baibain nia sukat/halo medida hanesan, kazu p/ ema 100,000, iha kada loron. Taxa
notifikasaun diaria nia média (average) iha Timor-Leste, durante loron 7 liu ba (husi 30 Agostu
– 5 Setembru, 2021) ne’e mak kazu 13.2 p/ populasaun 100,000, iha kada loron, kompara ho
kazu 23.7 p/ populasaun 100,000 ba kada loron, iha periodu relatoriu anterior nian. Grafiku
tuir mai ne’e mostra konaba taxa notifikasaun diaria nia média (average) ba kada munisipiu
13 iha Timor-Leste (média rotasaun loron 7).
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
11
Taxa notifikasaun nian husi munisipiu hotu-hotu durante loron 7 ikus liu, ne’e relata iha tabela
tuir mai.
4. Atualizasaun ba Vasinasaun
Mais ou menus vasina COVID-19 nia dose hamutuk 23,000 mak administra ona iha semana
kotuk.
To’o iha loron 5 fulan Setembru 2021, vasina COVID-19 nia dose primeiru hamutuk 395,506
mak administra ona, iha Timor-Leste, reprezenta 52.5% husi populasaun ne’ebé elejivel ho
idade husi tinan 18 ba leten. To’o iha loron 5 fulan Setembru 2021, ema hamutuk 209,779
mak simu ona sira nia dose segundu ba vasina COVID-19 nian, iha Timor-Leste, reprezenta
27.8% husi populasaun sira ne’ebé mak elejivel ho idade tinan 18 ba leten.
Gráfiku ida ne’e aprezenta konaba proporsaun husi ema sira ne’ebé simu ona vasina ho dose
ida (iha kór verde klaru) no dose rua (iha kór verde eskuru), ba kada munisipiu nian.
Munisipiu | Taxa ba kada populasaun 100.000 iha kada loron, husi dia 23 Agostu até 29 Agostu 2021 |
Taxa ba kada populasaun 100.000 iha kada loron, husi dia 30 Agostu até 5 Setembru 2021 |
Aileu | 5.6 | 1.0 |
Ainaro | 11.1 | 2.6 |
Baucau | 24.3 | 16.6 |
Bobonaro | 6.3 | 7.6 |
Covalima | 26.6 | 10.1 |
Dili | 58.0 | 29.9 |
Ermera | 1.8 | 5.1 |
Lautem | 5.8 | 9.6 |
Liquica | 4.4 | 1.2 |
Manatuto | 6.1 | 6.0 |
Manufahi | 9.9 | 3.2 |
RAEOA | 5.4 | 5.0 |
Viqueque | 13.0 | 5.4 |
Timor–Leste | 23.7 | 13.2 |
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
12
Sei konsidera ema ida simu ona vasina kompletu hasoru COVID-19, komesa husi semana rua
depois de ema ne’e simu vasina COVID-19 nia dose segundu. Ema sira ne’ebé mak simu ona
vasina kompletu ho dose rua vasina COVID-19 nian, sira sei iha redusaun ba risku infeksaun
COVID-19. Karik ema ne’ebé simu ona vasina kompletu mak hetan COVID-19, provavelmente
sira ne’e sei asintomátiku ou hetan infeksaun kma’an deit, maske sira ema idozu ona ou iha
komorbidade sira seluk.
Total husi vasina COVID-19 nia dose ne’ebé iha Timor-Leste, inklui fornesimentu vasina
AstraZeneca iha futuru ne’ebé mak garantidu, ne’e sufisiente ona atu kompletamente fó
vasina ba populasaun adultu hotu-hotu. Agora dadauk halao hela esforsu, atu hetan vasina
Pfizer nia dose ne’ebé mak bele administra ba labarik kiik sira ho idade tinan 12-17.
5. Rekomendasaun no aksaun saúde públika nian
Situasaun ho COVID-19 iha Timor-Leste ne’e atualmente nafatin grave tebes, no transmisaun
komunitaria akontese iha kada munisipiu, kauza kazu grave no mate ba iha ema sira ne’ebé
mak seidauk simu vasina kompletamente.
Ema ne’ebé mak seidauk simu vasina kompletamente, ne’e iha risku a’as atu dezenvolve
COVID-19 grave no presiza apoiu respiratoriu. Sira mos iha risku a’as atu mate ho COVID-19.
Ema ne’ebé seidauk simu vasina ne’e iha posibilidade bo’ot liu dala sanulu, atu mate ho
COVID-19 kompara ho ema ne’ebé mak simu ona vasina kompletu.
Vasinasaun ne’e efetivu tebes hodi prevene moras grave no mate husi moras COVID-19.
Hasa’e kobertura vasina nian ho lalais iha populasaun sira, ne’e mak estrategia ne’ebé diak
hodi ajuda Timor-Leste atu fila fali ba normal liu husi halo nasaun ida ne’e seguru hodi hapara
restriksaun atual ne’ebé mak implementa hela.
Konfinamentu domisiliariu no serka sanitaria ne’e ajuda redus transmisaun COVID-19 nian, liu
husi hamenus interasaun entre ema sira, maibe ida ne’e nesesariu deit ba tempu badak, até
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 5 Stembru 2021
13
kobertura vasina nian iha populasaun sira sufisiente ona hodi bele fornese protesaun kontra
kazu grave no ema mate.
Adultu hotu-hotu ne’ebé mak seidauk simu vasina tenke ba simu lalais sira nia dose
primeiru, bainhira posivel. Vasina nia dose segundu ne’e nesesariu tebes hodi fornese
proteksaun diak, liu-liu hodi kontra COVID-19 nia variante Delta.
Importante tebes atu hasa’e liu tan taxa vasinasaun nian ho rapida no urgente ba iha
munisipiu sira ne’ebé ho kobertura vasina nian sei minimu, inklui Ainaro, Aileu, Ermera,
Liquica no Manufahi.
Identifika no izola sedu ema ne’ebé mak ho COVID-19 ne’e sei ajuda ita atu limita transmisaun
klean. Ema ne’ebé mak halo ona kontaktu besik ho kazu ida, tenke hela iha uma no halo teste
ba COVID-19. Ema ne’ebé ho sintomas hanesan kakorok moras, mear, inus be’en, lakon
sentidu ba sabor ou horon, isin-manas ou susar dada i’is, tenke ba klinika saúde nian hodi halo
tratamentu no tenke halo teste ba COVID-19. Tratamentu ho kualidade ne’ebé diak bele hetan
iha fasilidade tratamentu ba COVID-19 nian, ne’ebé mak fornese husi Miniteriu Saúde, no
maioria ema ne’ebé ho infeksaun COVID-19 sei rekopera fali. Ema balun ho COVID-19 bele
izola a’an iha uma. Ema ne’ebé ho COVID-19 tenke halo tuir protokolu hodi izola a’an, atu
proteje hasoru transmisaun COVID-19 nian ba ema seluk.
= Ninin & rohan =