Rezumu Epidemiolójiku Nº16 COVID-19 IHA TIMOR-LESTE TETUN-versaun publikadu
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
1
COVID-19 IHA TIMOR-LESTE
Rezumu Epidemologiku Nº16: 2 Agostu – 8 Agostu, 2021
Públikasaun regular ho parseria entre: (1) Pilar 3 & 5 Ministériu Saúde, (nu’udar parte husi Forsa Tarefa ba Prevensaun no
Mitigasaun Surtu Covid-19, CIGC-SS); (2) Instituto Nacional de Saúde; (3) Menzies School of Health Research; (4) AusMAT; (5)
Northern Territory Centre for Disease Control; (6) CoMo Consortium; (7) OMS.
Kazu kumulativu: 11,529 (kazu 563 desde relatoriu ikus liu).
Dadus atuais to’o iha dia 8 de Agostu 2021.
1. Kurva epidemika
Kurva epidemika aprezenta konaba total númeru kazu nian ba kada loron, iha barra/koluna
kor verde (sukat hasoru eixu-Y iha gráfiku nia sorin karuk). Linha azul aprezenta konaba
númeru kazu nia total kumulativu (sukat hasoru eixu-X iha gráfiku nia sorin lo’os/direita),
ne’ebé mak agora aumenta ona to’o 11,529 desde inisiu pandemia global (to’o iha 8 Agostu,
2021).
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
2
Kurva epidemika ba kada munisipiu nian mostra iha gráfiku sira tuir mai.
AILEU
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
3
AINARO
BAUCAU
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
4
BOBONARO
COVALIMA
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
5
DILI
ERMERA
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
6
LAUTEM
LIQUIÇA
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
7
MANATUTO
MANUFAHI
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
8
RAEOA
VIQUEQUE
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
9
2. Hospitalizasaun no mortalidade
Husi loron 1 fulan Março 2021, iha ona ema hamutuk nain 281 ho moras COVID-19, mak
presiza ona hospitalizasaun. Númeru hospitalizasaun ne’e inklui deit ema sira ho moras
moderadu, grave no kritiku, ne’ebé mak presiza halo tratamentu iha fasilidade saúde
espesializadu ba COVID-19 nian.
Gráfiku ida-ne’e hatudu konaba kazu sira ne’ebé mak presiza ona hospitalizasaun, desde fulan
Março 2021, iha barra/koluna kor verde. Linha azul hatudu konaba númeru kumulativu, husi
ema sira ne’ebé mak presiza ona hospitalizasaun.
Iha ona ema nain 27 mak mate ho COVID-19, inklui ema nain 1 ne’ebé mate iha semana kotuk.
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
10
3. Estimativa taxa insidénsia
Taxa ba insidensia nian, ne’e sukat konaba númeru kazu konfirmadu, iha populasaun ida kada
loron, no baibain nia sukat/halo medida hanesan, kazu p/ ema 100,000, iha kada loron. Taxa
notifikasaun diaria nia média (average) iha Timor-Leste, durante loron 7 liu ba (husi 2 Agostu
– 8 Agostu, 2021) ne’e mak kazu 6.1 p/ populasaun 100,000, iha kada loron, kompara ho kazu
6.7 p/ populasaun 100,000 ba kada loron, iha periodu relatoriu anterior nian.
Taxa notifikasaun nian ba iha munisipiu hotu-hotu durante loron 7 ikus liu, ne’e relata iha
tabela tuir mai. COVID-19 nia insidensia sei nafatin ho númeru bo’ot iha Ermera. Insidensia
COVID-19 nian mos aumenta iha Dili, Covalima, no Oecusse, kompara ho relatoriu anterior.
Munisipiu | Taxa ba kada populasaun 100.000 iha kada loron, husi dia 26 Jullu até 1 Agostu 2021 |
Taxa ba kada populasaun 100.000 iha kada loron, husi dia 2 Agostu até 8 Agostu 2021 |
Aileu | 0.0 | 2.0 |
Ainaro | 0.2 | 0.4 |
Baucau | 1.5 | 1.7 |
Bobonaro | 0.5 | 2.6 |
Covalima | 1.8 | 6.3 |
Dili | 4.9 | 9.2 |
Ermera | 43.8 | 19.8 |
Lautem | 0.0 | 0.2 |
Liquica | 0.4 | 0.0 |
Manatuto | 0.0 | 0.3 |
Manufahi | 1.0 | 0.5 |
Oecusse | 0.9 | 6.0 |
Viqueque | 4.7 | 4.0 |
Timor-Leste | 6.7 | 6.1 |
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
11
4. COVID-19 nia variante Delta iha Timor-Leste
Iha Sábadu loron 7 fulan Agostu 2021, Institutu Doherty iha Australia fornese ona rezultadu
kompletu husi sekuensiamentu genome ba amostra 12 ne’ebé mak kolekta ona iha loron 27
fulan Jullu 2021 iha Ermera. Amostra 12 ne’e pozitivu hotu ba COVID-19 nia variante Delta
(B.1.617.2).
Iha probabilidade bo’ot tebes katak COVID-19 nia variante Delta ne’e mak maioria kauza ona
kazu barak iha surtu COVID-19 nian ne’ebé akontese iha Ermera.
Provavelmente COVID-19 nia variante Delta ne’e foin mak introdus resentemente iha TimorLeste. Amostra husi komunidade hamutuk 266 ne’ebé haruka ona ba Australia hodi halo teste
iha loron 14 fulan Jullu 2021 ne’e la pozitivu ba COVID-19 nia variante Delta.
Amostra husi munisipiu sira seluk nian seidauk halo teste, desde loron 14 fulan Jullu 2021.
Númeru kazu ne’ebé mak aumenta iha Dili, Covalima no Oecusse ne’e bele mos tamba
transmisaun husi COVID-19 nia variante Delta iha komunidade. Iha posibilidade katak variante
ida ne’e sei bele espalla ba munisipiu hotu-hotu iha Timor-Leste.
COVID-19 nia variante Delta ne’e mais infeksiozu liu duké variante sira seluk. Variante ne’e
bele kauza moras todan no ema mate, liuliu ba ema sira ne’ebé seidauk simu vasina kompletu.
Vasina AstraZeneca ho dose rua (2) hatudu ona provas atu redus risku ba moras COVID-19
grave, até 92%.
5. Taxa ba Teste nia Pozitividade
Durante semana kotuk, iha LNS (Laboratoriu Nasional Saúde) teste hamutuk (husi Dili) 8.2%
(258/3,133) mak pozitivu (kompara ho 4.1% iha periodu relatoriu anterior).
Iha Baucau, teste hamutuk 3.3% (18/541) mak pozitivu durante iha semana liubá (kompara ho
4.8% iha periodu relatoriu anterior).
Iha Covalima, teste hamutuk 13% (54/412) mak pozitivu durante iha semana liubá.
Iha Ermera, teste hamutuk 36% (232/649) mak pozitivu durante iha semana liubá (kompara
ho 34% iha periodu relatoriu anterior). Teste maioria halao iha Laboratoriu Nasional de Saúde.
Iha Viqueque, teste hamutuk 12% (22/190) mak pozitivu durante iha semana liubá (kompara
ho 15% iha periodu relatoriu anterior).
6. Atualizasaun ba Vasinasaun
Mais ou menus vasina COVID-19 nia dose hamutuk 40.000 (Astrazeneca no Sinovac) mak
administra ona iha Timor-Leste, iha semana kotuk.
To’o iha loron 7 fulan Agostu 2021, vasina COVID-19 nia dose primeiru hamutuk 315,746 mak
administra ona, iha Timor-Leste, reprezenta 41.8% husi populasaun ne’ebé elejivel ho idade
husi tinan 18 ba leten.
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
12
To’o iha loron 7 fulan Agostu 2021, ema hamutuk 110,056 mak simu ona sira nia dose segundu
ba vasina COVID-19 nian, iha Timor-Leste, reprezenta 14.5% husi populasaun sira ne’ebé mak
elejivel ho idade tinan 18 ba leten. Mais ou menus 45% husi ema sira ho idade tinan 18 ba
leten ne’ebé hela iha Dili, simu ona sira nia dose segundu ba vasina COVID-19 nian.
Gráfiku ida ne’e aprezenta konaba proporsaun husi ema sira ne’ebé vasina ona ho dose ida (
iha kór verde klaru) no dose rua (iha kór verde eskuru), ba kada munisipiu nian.
Sei konsidera ema ida simu ona vasina kompletu hasoru COVID-19, komesa husi semana rua
depois de ema ne’e simu COVID-19 nia vasina dose segundu. Ema sira ne’ebé mak simu ona
vasina kompletu ho dose rua vasina COVID-19 nian, sira sei iha redusaun ba risku infeksaun
COVID-19. Karik ema ne’ebé simu ona vasina kompletu mak hetan COVID-19, provavelmente
sira ne’e sei asintomátiku ou hetan infeksaun kma’an deit, maske sira ema idozu ona ou iha
komorbidade sira seluk.
Total husi vasina COVID-19 nia dose ne’ebé iha Timor-Leste, inklui fornesimentu vasina
Astrazeneca iha futuru ne’ebé mak garantidu, ne’e sufisiente ona atu kompletamente fó
vasina ba populasaun adultu hotu-hotu. Agora dadauk halao hela esforsu, atu hetan vasina
Pfizer nia dose ne’ebé mak bele administra ba labarik kiik sira ho idade tinan 12-17.
7. Rekomendasaun no aksaun saúde públika nian
Provavelmente transmisaun husi COVID-19 nia variante Delta iha Timor-Leste ne’e mak kauza
aumentu signifikante iha númeru kazu nian, inklui kazu grave no ema mate, espesialmente iha
parte sira ne’ebé populasaun ho kobertura ba vasina limitadu. Proporsaun ne’ebé
relativamente a’as husi ema sira ne’ebé vasina ona iha Dili ne’e provavelmente redus ona
impaktu, maibe ema sira ne’ebé mak seidauk vasina ne’e sei nafatin iha risku. Agora Timor
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
13
Leste presiza resposta saúde publika ida-ne’ebé forte, hanesan ho saida mak antes ne’e halao
ona durante pandemia COVID-19. Rekomenda estrategia ha’at (4) hanesan tuir mai ne’e:
1. Redus risku ba moras grave no ema mate, liu husi hasa’e kobertura vasina nian.
Urgente tebes atu adultu iha Timor-Leste hetan vasina COVID-19 nia dose rua iha tempu
badak. Ida ne’e mak proteksaun ne’ebé diak liu hodi kontra moras grave, hospitalizasaun
no ema mate husi COVID-19. Vasina AstraZeneca nia dose ida (1) redus risku ba
hospitalizasaun husi moras COVID-19 grave, to’o 71%. Vasina AstraZeneca nia dose rua
(2) hatudu ona redusaun ba risku hospitalizasaun husi moras COVID-19 grave, to’o 92%.
Programa vasinasaun tenke hasa’e, atu nu’uné bele administra liu tan dose ba ema sira
iha kada loron, iha kada hotu-hotu. Programa ida ne’e espesialmente importante iha
munisipiu sira ne’ebé mak ho kobertura vasina minimu/kiik, inklui Ermera ne’ebé mak
konfirmadu ho transmisaun husi COVID-19 nia variante Delta. Vasina COVID-19 nia
primeira dose tenke oferese ba adultu hotu-hotu ho idade tinan 18 ba leten, ne’ebé mak
seidauk simu vasina.
2. Identifika, izola no trata kazu sira, liu husi hasa’e asesu ba teste no suporta
rastreamentu ba kontaktu iha kada munisipiu.
Identifika no izola sedu ema ne’ebé mak ho COVID-19 ne’e ajuda ita atu limita transmisaun
adisional. Taxa ba teste nian presiza hasa’e, iha munisipiu sira hotu. Ema ne’ebé mak halo
ona kontaktu besik ho kazu ida, tenke halo teste ba COVID-19. Ema ne’ebé ho sintomas
hanesan kakorok moras, mear, inus be’en, lakon sentidu ba sabor ou horon, isin-manas
ou susar dada i’is ne’e tenke ba klinika saúde nian hodi halo tratamentu no tenke halo
teste ba COVID-19. Tratamentu ho kualidade ne’ebé diak bele hetan iha fasilidade
tratamentu ba COVID-19 nian, ne’ebé mak fornese husi Miniteriu Saúde, no maioria ema
ne’ebé ho infeksaun COVID-19 sei rekopera fali. Ema balun ho COVID-19 bele izola a’an
iha uma. Ema ne’ebé ho COVID-19 tenke halo tuir konsellu hodi izola a’an, atu proteje
kontra transmisaun COVID-19 ba ema seluk.
3. Limite transmisaun entre munisipiu sira, liu husi aplika serka sanitaria.
Serka sanitaria implementa hodi ajuda redus risku transmisaun COVID-19 husi munisipiu
sira ne’ebé mak ho insidensia a’as, ba parte sira seluk iha nasaun laran ne’ebé ho taxa kiik
ba moras COVID-19. Medidas sira ne’e tenke kontinua, no viajem/movimentasaun entre
munisipiu sira tenke limitadu, hodi redus risku ba introdusaun COVID-19 nia variante Delta
ba munisipiu sira ne’ebé mak seidauk afetadu. Viajem atu ba no husi Ermera tenke limita
ba viajen esensial deit.
4. Limita transmisaun entre ema, liu husi aplika medidas saúde publika nian ne’ebé limita
kontaktu entre ema sira.
Medidas saúde publika nian hodi redus kontaktu entre ema sira, ne’e importante atu
redus risku transmisaun, iha nasaun laran. Medidas hirak ne’e inklui: maskra hodi taka
ibun no inus, fase liman beibeik, distansiamentu fizika no limita ema barak halibur malu.
Tamba COVID-19 nia variante Delta ne’e detekta ona iha komunidade iha Timor-Leste,
medidas ne’ebé forte hodi limita ema halibur malu, restrita komersiu no aktividade sira
seluk ne’ebé laos esensial, no enkoraja uza maskra no higiene liman ne’e tenke konsidera
iha kurtu periodu. Ida ne’e sei permite atu aselera implementasaun ba vasina COVID-19
COVID-19 in Timor-Leste Epidemiological Brief 8 Agostu 2021
14
nian, no wainhira iha ona vasina nia kobertura ne’ebé adekuadu, entaun retriksaun bele
hapara/hasai. Medidas mais forte ne’e espesialmente nesesariu ba fatin sira ne’ebé iha
taxa a’as ba transmisaun ou konfirmadu ho COVID-19 nia variante Delta, inklui Ermera.
= Ninin & rohan =