Relatóriu Situasaun – 100 – WHO

TLS-covid19-Sitrep-100-TET-20052021

SITUASAUN IHA NÚMERU 100
Totál no kazu (foun) iha Timor-Leste
4949 konfirmadu (foun 1320)
2636
rekupera (foun 744)
2302 kazu ativu
11 mate
(Bazeia ba dadus ne’ebé públika iha
Ministerio da Saúde)
Tuir pájina WHO Timor-Leste
Facebook no Twitter no MS
Ba informasaun klean liután no guia
husi OMS kona-ba surtu atuál Moras
Coronavirus – 2019 (COVID-19) bele
asesu iha
ne’e.
SITUASAUN GLOBÁL
Totál kazu (foun) iha loron hitu nia
laran
Globalmente
162 184 263 konfirmadu (4 809 520)
3 364 446 mate (85 975)
SUMÁRIU
Ministeriu Saúde relata tan kazu foun hamutuk 1320 dezde kazu
relata ikus iha loron (12.05.2021) – no lori totál kazu COVID-19 relata
iha Timor-Leste hamutuk
4,949. Pasiente hotu baixa ona iha
fasilidade tratamentu no izolamentu iha Vera Cruz, Tasitolu, Tibar,
Lahane no oteis ba izolamentu no sentru izolamentu seluk ne’ebé
governu identifika. MS mós aprova ona ba kazu balun hodi halo
izolamentu iha uma de’it.
To’o ohin loron, 18.05.2021 – Laboratóriu Nasionál Saúde hala’o ona
teste COVID-19
86,643 inklui amostra sira ne’ebé rekolla husi
rastreiu ba kontaktu iha munisípiu afetadu sira.
Ekipa vijilánsia sira halo ona investigasaun klean no rastreamentu
kontaktu. Ba informasaun kompletu liután kona-ba kazu foun bele
hare iha pájina Facebook Ministériu Saúde,
Palacio Das Cinzas
Ministériu Saúde ho apoiu husi OMS no UNICEF kontinua ho ativu
hala’o atividade sensitizasaun no advokasia tama sai uma (
door to
door activity)
iha Munisípiu Dili.
MS anunsia tan kazu óbitu COVID-19 hamutuk 6 iha loron 13, 16 no 19
Maiu 2021. Iha loron 13 Maiu relata kazu óbitu 3 – prizoneiru ida iha
Becora, inan feto ida mate iha Caicoli no ida seluk relata husi Liquica. Iha loron Sábadu 16 Maiu, relata
tan ema ida mate bainhira iha serbisu fatin hela, no rezultadu post-mortem teste swab hatudu pozitivu
COVID-19. No mós iha loron hanesan, relata tan sidadaun Xinez ida mate iha fasilidade Vera Cruz no
mate tanba COVID-19. No ohin loron, relata tan óbitu ida, mane ho idade maizumenus 60 resin tama ba
Ospitál Nasionál ho ho moras sindroma respiratória aguda no
faillansu iha orgaun isin.
UNICEF, hamutuk OMS no parseiru sira seluk, kontinua fó apoiu ba Ministériu Saúde hodi halo
distribusaun vasina COVID-19 iha Timor-Leste, inklui mós treinamentu kontinuasaun ba pesoál saude sira
iha nivel munisípiu, hala’o advokasia, no sensitizasaun kona-ba importánsia husi vasina COVID-19.
UNICEF no OMS fó apoiu tékniku ba sekretariadu COVAX no ba grupu serbisu tékniku hodi revee fali
enumerasaun hodi introdús vasina COVID-19 adisionál.
Moras virus Corona 2019 (COVID-19)
Relatóriu Situasaun – 100
Timor-Leste
Dadus relata 19 Maiu 2021
2
UNICEF fornese material ijiene ba Servisu Saúde Munisípiu Dili (SSM) hodi halo distribusaun ba
prizoneiru nain 203 ne’ebé konfirmadu COVID-19 iha prizaun Dili no mós prizoneiru nain 29 iha Suai,
Covalima.
UNICEF kontinua fó apoiu ba SAMES hodi halo akizisaun ekipamentu korrente malirin, distribusaun
vasina no manutensaun sira.
UNICEF, fó apoiu ba Ministériu Saúde hodi halo monitorizasaun ba servisu saude esensiál liuhusi Sentru
Saúde Komunitária (SSK) no postu saude sira hodi garante kontinuasaun imunizasaun rutina ba labarik
sira no mós ba servisu saude esensiál sira seluk ba labarik no inan sira.
UNICEF kontinua hala’o advokasia kona-ba prevensaun COVID-19 iha Televizaun, radio komunidade no
média online sira.

3
ATUALIZASAUN EPIDEMIOLÓJIKU
To’o ohin loron 19 Maiu 2021, kazu COVID-19 hamutuk 4,949 ne’ebé maka relata ona iha TimorLeste. Númeru kazu hirak ne’e aumenta makaas dezde inisiu fulan Marsu 2021. Fatores balun alende
virus ne’ebé da’et ba ema barak maka medida sira hanesan rastreiu masal no mós halo rastreiu ba
sidadaun sira ne’ebé tama mai liu dalan illegal iha munisípiu fronteira tolu (Bobonaro, Covalima no
Oecusse), kapasidade iha munisípiu Dili hodi halo rastreiu ba kontaktu husi kazu konfirmadu sira no
pasajeiru sira ne’ebé halo pedidu hodi teste atu sai ba munisípiu seluk (hanesan parte ida husi
“serka sanitaria”). Foin lalais ne’e, kazu barak mak detetadu sein hatene nia ligasaun klaru husi kazu
nia huun ka hetan moras ne’e husi se. Hanesan hatudu ona husi indikadór oi-oin katak, Timor-Leste
konsidera tama ona iha senáriu “transmisaun iha komunidade”.
Karaktéristiku husi kazu sira ne’ebé relata ona, maioria kazu mosu iha grupu idade entre 20 – 29, tuir ho
grupu idade 30 – 39, no idade 40 – 49. Divizaun ba jéneru husi dadus ne’e hatudu katak kazu hirak ne’e
maioria da’et ka kona ba mane kompara ho feto sira.

4
Iha munisípiu 13 ne’e relata hotu ona kazu konfirmadu COVID-19, maibé kazu barak liu husi
Munisípiu Dili.
Prestasaun servisu labotaróriu aumenta di’ak ba beibeik. Dezde inisiu pandemia to’o loron 19 Maiu
2021, Laboratóriu Nasionál Saúde (LNS) no laboratóriu iha ospitál referral sira hala’o ona teste PCR
hamutuk
86,643. Durante loron serbisu nian, lor-loron LNS halo teste maizumenus 1200. No foin
lalais ne’e, rezultadu teste PCR bele hetan iha oras 24 nia laran.
Haree ba númeru teste ne’ebé aumenta lor-loron, nunee mós ho númeru kazu pozitivu aumenta ba
beibeik, no ida ne’e refleta mós iha daily test positivity rate husi kazu pozitivu sira. Daily test
positivity rate atuál ne’e ho média 9%, ho nia tendénsia (Sigla Ingles: trend) aumenta. Ida ne’e
hatudu katak epidemia ida ne’e sei aumenta tan.
Kazu insidénsia kuaze ema nain 48 pur kada populasaun 100,000 (48/100,000) durante loron 7 nia
laran, ne’ebé maka aas liu nasaun seluk hanesan Indonezia no Tailándia. Númeru reprodusaun 1,1,
ne’e signifika katak virus ne’e sei da’et iha populasaun nia leet. Kompara ho nasaun seluk hanesan
Indonezia no Tailándia ne’ebé iha rejiaun iha ho Timor-Leste, númeru kazu hirak ne’e relativamente
iha nivel transmisaun ne’ebé aas tebes.

5
Kazu Insidénsia no Númeru Reprodusaun
OMS TIMOR-LESTE NIA OBJETIVU ESTRATÉJIKU
Hapara moras da’et husi ema-ba-ema inklui hamenus infesaun sekundáriu entre sira ne’ebé
maka iha kontaktu besik no pesoál saúde sira, haforsa liután prevensaun transmisaun kazu;
Haforsa Sistema vijilánsia no aumenta kapasidade laboratóriu hodi detekta kazu COVID-19;
Garante katak halo tuir duni padraun ba Prevensaun no Kontrole Infesaun (PKI) ne’ebé
rigorozu tebes no hasa’e kapasidade ba PKI nian;
Identifika, izola no kuidadu ba pasiente; inklui fornese mós kuidadu óptimu ba pasiente ne’ebé
infetadu;
Halo sosializasaun ba informasaun risku no eventu ba komunidade hotu-hotu no hakotu
informasaun la loos liuhusi servisu hamutuk ho parseiru sira.
Hamenus impaktu sosiál no ekonómiku liuhusi parseria multisetorál.
REKOMENDASAUN NO KONSELLU BA PÚBLIKU
Fase ita-nia liman beibeik
Fase ita-nia liman ho dezinfetante ka fase ho sabaun no bee
Tanbasá? Fase ita-nia liman ho sabaun no bee ka uza dezinfetante sei oho virus ne’ebé hela iha ita-nia
liman.
Mantein distánsia fíziku
Mantein distánsia fiziku pelumenus metru 1 (pasu 3) distánsia husi ita nian a’an no ema seluk.
Tanbasá? Bainhira ema me’ar ka fani sira bele hada’et mós ho turuk-oan sai husi sira-nia inus ka ibun
ne’ebé dalaruma kontamina ho virus. Se ita besik loos ema ne’e, ita bele dada iis tama fali turuk-oan
ne’e, inklui ho virus COVID-19 karik ema ne’ebé me’ar infetadu hela.
Uza maskára bainhira distánsia fíziku la posivél
Tanbasá?
Bainhira ita iha fatin ne’ebé susar atu mantein distánsia fíziku metru ida ka liu tanba fatin
kloot, importante tebes atu uza maskára atu hapara transmisaun COVID-19 nian.

6
Evita ka’er ita nia matan, inus no ibun
Tanbasá?
Ita-nia liman ka’er fatin barak no bele da’et virus ne’e. Bainhira kontaminadu ona, husi
liman bele transfere virus ba matan, inus ka ibun. Husi ne’e, virus ne’e bele tama ba ita-nia isin no
halo ita moras.
Prátika Ijiene Respiratóriu
Tenki asegura ita-boot, no ema ne’ebé besik ita, atu halo tuir ijiene respiratóriu. Ida ne’e signifika
katak taka ibun, no inus ho liman sikun ka uza tixu bainhira me’ar or fani. Depois soe kedas tixu ne’e
ba lixu fatin.
Tanbasá? Pártikula hada’et virus. Halo tuir ijiene respiratóriu, ita-boot sei proteje ema ne’ebé besik
ita husi virus hanesan inus metin, flu no COVID-19.
Se ita-boot isin-manas, me’ar no dada iis araska, buka lalais tratamentu
Hela iha uma bainhira moras. Se isin-manas, me’ar no dada iis araska, buka lalais tratamentu médiku
no telefone uluk. Halo tuir instrusaun husi autoridade saúde.
Tanbasá? Telefone antes sei permiti pesoál saúde sira atu bele direta ita-boot ba fasilidade saúde
ne’ebé loos. Ida ne’e sei ajuda proteje ita-boot no ajuda prevene hada’et virus no infesaun seluk.
Buka hatene informasaun no halo tuir konsellu ne’ebé pesoál saúde sira hatoo
Buka hatene nafatin informasaun ba dezenvolvimentu ikus kona-ba COVID-19. Halo tuir konsellu
ne’ebé ita-boot nia pesoál saúde sira hatoo, husi autoridade saúde nasionál no lokál, ka empregadór
kona-ba oinsá atu proteje ita-nia an no ho ema seluk husi COVID-19.
Tanbasá? Autoridade nasionál no lokál sei iha informasaun atualizadu kona-ba karik COVID-19 da’et
iha ita-nia área. Sira maka fatin di’ak liu atu hetan konsellu kona-ba saida mak ita tenki halo hodi
proteje an.
Proteje ita nia an no sira ne’ebé ita hadomi husi #COVID19:
Taka ibun no inus bainhira me’ar
Labele ka’er matan, inus no ibun
Evita ba fatin públiku no limita tempu iha espasu ne’ebé taka metin
Bainhira distansia fiziku la posivel, obrigatóriu ba ita atu uza maskára
Mantein distánsia metru ida ka liu husi ema seluk
Hamoos beibeik objetu no fatin sira ne’ebé ita kaer beibeik
Izola an husi ema bainhira sente moras no buka tratamentu, bainhira presiza
Ba matadalan kona-ba medida preventiva seluk disponivel iha ne’e.
Informasaun COVID-19 Information no kontaktu média:
Ministériu Saúde estabelese ona númeru hotline – 119 – ba COVID-19 ne’ebé maka ema hotuhotu bele telephone hodi hetan informasaun relasiona ho COVID-19
Alende ne’e, Pájina Facebook MS nian fornese atualizasaun loloos kona-ba dezenvolvimentu
COVID-19 iha rai laran

7
OMS Timor-Leste liuhusi nia Pájina Facebook no Twitter mós disemina informasaun kona-ba
medida preventiva, pergunta no resposta,
myth-buster no atualizasaun ikus kona-ba COVID-19
iha mundu tomak no iha rai laran. Ba media no pedidu ba entrevista bele manda ba
singhsho@who.int no hasane@who.int

Share via
Copy link
Powered by Social Snap
COVID-19 Timor-Leste

FREE
VIEW