NOTA BA IMPRENSA
26 de Marsu 2021, 16H30
(Dr Rui Maria de Araújo, Kordenador Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste,
CIGC-SS)
Ohin, loron 26 fulan Marsu 2021, hodi Centro Integrado Gestão de Crises, Sala Situação (CIGC-SS) nia
naran, hakarak hato’o ba jornalista, no ba públiku tomak, informasaun hanesan tuir mai:
Ita hahú ho:
I. | EVOLUSAUN SURTU COVID-19IHA MUNISIPIU DILI Ohin, iha Munisipiu Dili ihakazu foun54, ho detalles hanesan tuir mai: |
a) Kazu pozitivu 1, hela iha Aldeia Funu Hotu, Suku Kuluhun. Pozitivu ida ne’e
deteta iha atividade vijilansia sentinela.
b) Kazu Pozitivu 1, hela iha Aldeia Aimutin, Suku Comoro, Pozitivu ida ne’e deteta
iha HNVG.
c) Kazu Pozitivu 1, hela iha Aldeia Betó Oeste, Suku Madohi, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
d) Kazu pozitivu 1, hela iha Aldeia 05, Suku Fatuhada, kontaktu-besik ho cluster
ezistente.
e) Kazu pozitivu 1, hela iha Aldeia Toko Baru 2, Suku Kulu-hun, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
f) Kazu pozitivu 1, hela iha Aldeia Bidaun Manumata, Suku Bidau Santana,
kontaktu-besik ho cluster ezistente.
g) Kazu pozitivu 1, hela iha Aldeia Fomentu 2, Suku Comoro, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
h) Kazu pozitivu 2, hela iha Aldeia 02, Suku Fatuhada, kontaktu-besik ho cluster
ezistente.
i) Kazu pozitivu 2, hela iha Aldeia Lemkari, Suku Manleuana, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
j) Kazu pozitivu 7, hela iha Aldeia 30 de Agosto, Suku Comoro, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
k) Kazu pozitivu 7, hela iha Aldeia Maucocomate, Suku Becora, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
l) Kazu pozitivu 11, hela iha Aldeia Metin 1, Suku Bebonuk, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
2
m) Kazu pozitivu 6, hela iha Aldeia Rosario, Suku Madohi, kontaktu-besik ho cluster
ezistente.
n) Kazu pozitivu 4, hela iha Aldeia Mura, Suku Santa Cruz, kontaktu-besik ho
cluster ezistente.
o) Kazu pizitivu 8, deteta iha kuarentena lubuk ida iha Dili laran. Kazu pozitivu
hirak ne’e, 1 profisionál saúde ne’ebé kontaktu ho kazu pozitivu, nain 7 halo
viajen husi Portugal, Italia ho Filipinas.
Ho nune’e, kazu detetadu ka pozitivu iha Munisipiu Dili husi dia 7 de Marsu 2021, to’o ohin,
26 de Marsu de 2021, hamutuk hotu 292.
Ho baze ba informasaun ne’ebé ekipa konjunta saúde nian rekolle, foku/cluster kazu
pozitivu iha Dili, hetan revizaun hanesan tuir mai:
Nº | CLUSTER/FOKU PROPAGASAUN | TOTAL KUMULATIVU KAZU KONFIRMADU IHA LORON: | |||||||||
7/3 | 14/3 | 19/3 | 20/3 | 21/3 | 22/3 | 23/3 | 24/3 | 25/3 | 26/3 | ||
1 | BTN II-Terra Santa, Suku Madohi: | 2 | 7 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 |
2 | BTN III–Terra Santa, Suku Madohi | 0 | 0 | 7 | 10 | 10 | 10 | 10 | 10 | 11 | 11 |
3 | AldeiaGólgota, Madohi | 0 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 |
4 | Aldeia Loron matan, Suku Madohi | 0 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 |
5 | Aldeia 7 de Dezembru, Suku Madohi | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 |
6 | Aldeia Betó Oeste, Suku Madohi | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 |
7 | Aldeia Tasi Mean, Suku Comoro | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
8 | Aldeia 4 Setembru, Comoro | 0 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 3 | 3 |
9 | Aldeia Fomento I, Suku Comoro | 0 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 |
10 | Aldeia Fomento II, Suku Comoro | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 2 | 3 |
11 | Aldeia Fomento III, Suku Comoro | 0 | 1 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
12 | Aldeia Aimutin, Suku Comoro | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 2 |
13 | Aldeia São Miguel, Suku Comoro | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
14 | Aldeia 30 de Agosto, Suku Comoro | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 2 | 9 |
15 | Aldeia Rosario, Suku Comoro | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 7 |
16 | Aldeia 02, Suku Fatuhada | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 4 | 4 |
17 | Aldeia 03, Suku Fatuhada | 0 | 7 | 7 | 7 | 7 | 7 | 7 | 7 | 8 | 10 |
18 | Aldeia 05, Suku Fatuhada | 0 | 3 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 | 8 | 9 |
19 | Aldeia 20 de Setembro, Suku Bebonuk | 1 | 2 | 4 | 14 | 40 | 41 | 50 | 57 | 57 | 57 |
20 | Aldeia Metin 1, Suku Bebobuk | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 | 12 |
21 | Aldeia Metin 3, Suku Bebonuk | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 3 | 3 |
22 | Aldeia Lesibutak, Suku Manleuana | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 3 |
23 | Aldeia Teki-Teki, Suku Bairro Pité | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
24 | Aldeia Frekat, Suku Bairro Pite | 0 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 |
25 | Aldeia 5 de Outubro, Suku Bairro Pité | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
26 | Aldeia Avansa, Suku Bairro Pité | 0 | 0 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 |
27 | Aldeia Aninfuik,SukuCampo Alor | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
28 | Aldeia Mate Restu, Suku Vila Verde | 0 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
29 | Aldeia Gideon, Suku Vila Verde | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
30 | Aldeia Hura, Suku Motael | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
31 | Aldeia Lirio, Suku Motael | 0 | 0 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
32 | Aldeia Formosa, Suku Gricenfor | 0 | 0 | 0 | 1 | 8 | 8 | 8 | 8 | 8 | 8 |
33 | Aldeia Taibessi Calma, Suku Lahane Oriental | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 |
34 | Aldeia Mura, Suku Santa-Cruz | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 5 |
35 | Aldeia Maucoco Mate, Suku Becora | 0 | 0 | 7 | 8 | 8 | 8 | 8 | 8 | 8 | 15 |
36 | Aldeia Auhun, Suku Becora | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
37 | Aldeia Berbidu, Suku Becora | 0 | 0 | 0 | 2 | 3 | 3 | 3 | 3 | 4 | 4 |
3
Kazu detetadu 292 iha Dili ne’e, fahe ba cluster 49, namkari iha instituisaun 4, eventu 1 &
fatin kuarentena 2, suku 16, iha Postu Administrativu D. Aleixo, Vera Cruz, Nain Feto &
Cristo Rei.
Husi cluster 49 ne’e, iha cluster 21 maka semana 1 nia laran, la iha kazu foun.
II. EVOLUSAUN SURTU COVID-19 IHA MUNISIPIU BAUCAU
Iha Munisipiu Baucau, ohin iha kazu foun 4, husi Aldeia Builai, Suku Buibau. Hamutuk hotu
iha Baucau iha 24 Kazus detetadus, iha cluster 7, hanesan tuir mai:
Nº | CLUSTER/FOKU PROPAGASAUN |
TOTAL KUMULATIVU KAZU KONFIRMADU IHA LORON | |||||||||
2/3 | 13/3 | 14/3 | 17/3 | 19/3 | 21/3 | 23/3 | 24/3 | 25/3 | 26/3 | ||
1 | Aldeia Lutumutu, Suku Tirilolo |
1 | 2 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 | 4 |
2 | Aldeia Caiubilale, Caibada |
0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
3 | Aldeia Afagua, Wailili | 0 | 0 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 |
4 | Aldeia Casmuto, Suku Buruma |
0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
5 | Aldeia Lamegua, Suku Bahu |
0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
6 | Aldeia Buile, Suku Bahu |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 | 2 | 2 | 2 |
7 | Aldeia Builai, Suku Buibau |
0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 8 | 8 | 8 | 8 | 12 |
III. EVOLUSAUN SURTU COVID-19 IHA MUNISIPIU VIQUEQUE
Iha Munisipiu Viqueque, ohin LA IHA iha kazu foun. Hamutuk hotu Munisipiu Viqueque
deteta ona kazu konfirmadu nain 10.
Ho nune’e kazu detetadu iha Munisipiu Viqueque fahe ba cluster 3 hanesan tuir mai:
Nº | CLUSTER/FOKU PROPAGASAUN | TOTAL KUMULATIVU KAZU KONFIMADU IHA LORON | |||||||
15/3 | 18/3 | 21/3 | 22/3 | 23/3 | 24/3 | 25/3 | 26/3 | ||
1 | Aldeia Lari, Suku Afaloikai, Uatulari | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 |
2 | Aldeia Umaneiku, Suku Ossu de Cima, Ossu | 1 | 1 | 1 | 1 | 3 | 3 | 3 | 3 |
3 | Aldeia Mamulak, Suku Karaubalu, Viqueque | 0 | 1 | 2 | 6 | 6 | 6 | 6 | 6 |
38 | Aldeia Kakeu-Laran, Suku Becora | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 |
39 | Aldeia Toko Baru 2, Suku Kulu-Hun | 0 | 0 | 0 | 1 | 10 | 12 | 15 | 15 | 16 | 17 |
40 | Aldeia Funu Hotu, Suku Kulu-Hun | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 |
41 | Aldeia Mota-Klaran, Bidau Santana | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 4 | 4 | 4 |
42 | Aldeia Sagrada Familia, Suku Bidau Santana | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 4 | 5 | 5 |
43 | Aldeia Bidau Manumata, Suku Bidaun Santana | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 2 |
44 | Hospital Nasional Guido Valadares | 0 | 0 | 2 | 5 | 5 | 5 | 5 | 5 | 5 | 5 |
45 | Kuarentena iha Dili laran | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 2 | 2 | 10 |
46 | Ministériu Finansas | 0 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 | 3 |
47 | SEFOPE | 0 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 | 9 |
48 | Ministério Transportes e Comunicação | 0 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 | 2 |
49 | EMONC (Emergency Obstetrics and Neonatal Care) training/Hospital Nacional Guido Valadares. |
0 | 7 | 7 | 12 | 12 | 12 | 12 | 12 | 12 | 12 |
4
IV. EVOLUSAUN SURTU COVID-19 IHA MUNISIPIU SIRA SELUK NO RAEOA
1. Munispiu Lautém ho RAEOA sei nafatin ho kazu detetadu 1.
2. Munisipiu sira seluk, hala’o atividade hanesan baibain.
V. DADUS JERAL:
1) Kazu foun ohin: 58.
2) Kazu rekuperadu: 17.
3) Total kazu ativu: 298.
• Husi kazu foun nain 58 ohin, iha mane nain 27, feto nain 31.
• Ema sintomátiku: 6.
• Ema asintomátiku: 52.
4) Husi horiseik mai ohin hamutuk hotu LNS halo 886 testes PCR.
5) Husi horiseik mai ohin, teste PCR ba ema atu hetan autorizasaun esepsionál sai husi
serka sanitária Munisipiu Dili hamutuk 149.
6) Husi horiseik mai ohin, iha pedidu autorizasaun esepsionál atu sai husi & tama mai
serka sanitaria iha Munisipiu Dili, hamutuk hotu 45. Sekretariadu CIGC responde
hotu. Husi total ida ne’e, 26 pedidus maka prienxe kriteriu tuir Resolusaun Governu.
VI. TABELA EVOLUSAUN SURTU COVID 19 IHA TIMOR-LESTE HAHÚ 22 FEVEREIRU 2021
(Tuir klasifikasaun transmissaun OMS nian)
Nº | MUNISIPIU | TOTAL KUMULATIVU KAZU |
TOTAL KAZU FOUN IHA 24 ORAS IKUS |
KLASIFIKASAUN TRANSMISSAUN |
1 | DILI | 292 | 54 | Kazu iha Cluster |
2 | BAUCAU | 24 | 4 | Kazu iha Cluster |
3 | COVALIMA | 19 | 0 | Kazu iha Cluster |
4 | VIQUEQUE | 10 | 0 | Kazuiha Cluster |
5 | LAUTEM | 1 | 0 | Kazu esporádiku |
6 | RAEOA | 1 | 0 | Kazu esporádiku |
7 | MUNISIPIU SIRA SELUK | 0 | 0 | La iha kazu |
VII. ESPLIKASAUN ADISIONÁL
Iha video ida sirkula iha Youtube horikalan no ohin, aprezenta señora Daniela Anin ninia
deklarasaun, deklarasaun husi ninia parseiru, no mós deklarasaun husi viziñu balun. Sira
hotu ninia deklarasaun koalia kona-ba buat ne’ebé akontese duni husi dia 2 de Marsu to’o
dia 19 e Marsu 2021. Sira ida-idak relata sira nia esperiénsia rasik, iha Baucau, iha fatin
kuarentena Novo Horizonte, Metiaut, Dili, iha BTN 2 Aldeia Terra Santa, Suku Madohi, no
mós iha kuarentena Tibar, tuir sira ida-idak ninia persesaun no interpretasaun. Iha ambitu
liberdade espresaun ema ida-idak nian, ita respeita. Maibé, hakarak hato’o ba publiku faktu
hirak hanesan tuir mai ne’e:
(1) Sra Daniela Anin, hela iha BTN 2, aldeia Terra Santa, halo viajen ba Baucau iha
dia 1 de Marsu.
5
(2) Dia 2 de Marsu, viziñu sira informa autoridade katak sira deskonfia Sra Daniela
halo viajen husi Indonézia. Loron ne’e kedas, ekipa saude nian foti ninia
amostra, haruka mai test iha Dili.
(3) Iha dia 3 de Marsu, hetan rezultadu husi teste PCR, maibé LNS hakarak halo
konfirmasaun, no husu ekipa saúde Baucau atu repete fali nia test.
(4) Dia 4 de Marsu konfirmadu katak ninia rezultadu pozitivu, maibé iha faze
rekuperasaun. Ida ne’e signifika, nia hetan infesaun pelu menus semana rua
ka semana 3 ba kotuk, maizoumenus entre dia 4 to’o dia 11 de Fevereiru. Ida
ne’e signifika mós katak husi maizoumenus dia 18 de Fevereiru mai oin, nia
bele hada’et-tutan hela moras ne’e ba ema seluk, sem nia rasik hatene, tamba
nia la hatudu sintomas, ka asintomátiku. (Husi dia 7 de Marsu hahú deteta
kazu lubuk ida iha duni viziñu sira ne’ebé hela besik Sra Daniela).
(5) Tuir medidas prevensaun & mitigasaun ba Covid-19 ne’ebé adopta
mundialmente, primeiro, Sra Daniela tenki ba kuarentena; segundu, ema hotu
ne’ebé iha kontaktu-besik ho nia tenki halo teste, no tenki ba kuarentena.
Tamba ne’e maka sira nian 11 husi Baucau, no sira nain 8 husi BTN2, aldeia
Terra Santa, iha kedas dia 4 de Marsu, foti hotu kedas sira nia amostra, no lori
sira ba kuarentena iha Novo Horizonte, no iha Tibar. Objetivu hatama sira iha
kuarentena atu observa, no halo test, hodi nune’e prevene se sira lori hela
duni karik virus ne’e, sira sei la dada’et-tutan ba ema barak-liu.
(6) Felizmente, durante loron 14 iha kuarentena, sira nafatin negativu to’o sira
fila ba uma.
(7) Faktu seluk, no importante, ne’ebé Sra Daniela ho ninia parseiru Sr Adolfo, la
temi iha sira nia deklarasaun iha video ne’ebé sirkula maka, primeiru hau rasik
telefona ba Sra Daniela, iha dia 4 de Marsu, maizoumenus tuku 5 loraik, halo
pergunta balun kona-ba ninia istória viajen, no esplika rezultadu laboratoriu,
esplika mos medida sa ida maka sei foti, hanesan temi ona iha leten. Sra
Daniela rasik, fo’o Sr Adolfo nia númeru telefone, hafoin hau koalia ho Sr
Adolfo. Nia rasik hateten, nia maka lori Sra Daniela ba sae bis iha Becora. Hau
husu kona-ba ninia servisu, servisu ho se, ema nain hira, hafoin Sr Adolfo fo’o
numero telefone motorista karreta saneamento ho naran Augusto Almeida da
Costa. Hafoin koalia tiha ho Sr Adolfo, hau koalia kedas ho Sr Augusto
Almeida. Hau esplika ba Sr Adolfo, nune’e mós ba Sr Augusto Almeida katak,
tamba deteta virus Covid-19 iha Sra Daniela, tuir medida prevensaun no
mitigasaun, husu sira nia kolaborasaun, atu halo mos test, no lori lai sira ba
kuarentena.
(8) Dia 5 de Marsu, hau rasik telefona ba Sra Daniela iha Novo Horizonte, no Sr
Adolfo iha Tibar, husu-tuir sira nia kondisaun, no esplika ba sira nesesidade
atu hela lai iha kuarentena to’o iha ona serteza katak sira la reprezenta risku
atu hada’et-tutan virus ba ema seluk.
(9) Durante kuarentena sira nian 19 la hetan tratamentu aimoruk espesifiku
tamba, primeiru durante iha kuarentena, la deteta virus iha sira nia isin,
6
segundu tamba sira la hatudu sintomas. Dala ida tan, iha kazu sira nain 18
ne’ebé temi iha video, autoridade saúde deside atu lori sira ba kuarentena,
tamba sira ne’e kontaktu-besik ho kazu pozitivu Sra Daniela. Lori sira ba
kuarentena nu’udar medida prevensaun, atu karik maka sira pozitivu, sira
labele hada’et-tutan ba ema seluk.
Rekomenda ba autor husi video ne’ebé fo’o sai iha youtube, se hakarak hetan
rekoñesimentu nu’udar jornalista profisonál, di’ak liu halo cross-check ba faktu sira, molok
halo publikasaun tendensiozu hodi hamosu konfuzaun iha públiku.
Imi bele, tuda profisionãl saúde sira, imi bele dezakredita profisionál saúde sira liu husi
publikasaun tendensiozu sira hanesan ne’e, maibé ami sei la hakiduk, tamba ami nia
misaun maka buka-tuir ema hotu ne’ebé pozitivu, izola sira, buka-tuir sira nia kontaktubesik, tau sira iha kuarentena, halo tes ba sira, hodi nune’e moras ne’e labele da’et-tutan
ba ema barak-liu tan.
VIII. APELU
Apela ba populasaun Timor-Leste tomak, liu-liu iha Munisipiu Dili, Baucau ho Viqueque atu
nafatin hakmatek, lalika sé tilun ba lia-anin ka rumores, pratíka nafatin medida sira ne’ebé
ita hotu hatene ona: (a) Uza mascara; (b) fase liman beibeik ho sabaun ka dezinfetante
ruma; (c) evita kose liman ba matan, inus ho ibun; (d) wainhira kumprimenta malu, lapresiza
ka’er liman, bensa-liman, rei-malu ka haku’ak malu; (e) evita halibur malu barak; (f) hamri’ik
ka tur do’ok husi ema seluk, mínimu metru ida ho balun.
-ninin no rohanRMA