Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) Timor-Leste servisu hamutuk ho OMS Kuartél-Jenerál iha Genebra dezenvolve ona kursu foun iha lian Tetum — “Prevensaun no Kontrole Infesaun (PKI) ba Vírus COVID-19”.
Ida ne’e kursu dahaat hosi totál kursu 11 kona-ba COVID-19 ne’ebé maka disponivel ona iha lian Tetum. Kursu hirak ne’e agora disponivel iha plataforma online OMS nian, www.openwho.org. Kursu PKI iha lian Tetum ne’e bele asesu tuir link tuirmai — https://openwho.org/courses/COVID-19-IPC-TET no kursu hanesan iha lian Inglés bele asesu uza link ida ne’e — https://openwho.org/courses/COVID-19-IPC-EN
“Timor-Leste, to’o agora, konsege jere ho didi’ak hodi prevene moras ne’e hada’et iha komunidade nia le’et. Maibé COVID-19 ne’e seidauk hotu. Tanba kazu iha nivel globál kontinua aumenta, Timor-Leste sei nafatin iha risku nia laran. PKI maka maneira ida efetivu liu hosi hapara COVID-19 hada’et. Kursu OpenWHO kona-ba PKI ne’ebé kria iha lian Tetum ne’e atu nunee hodi prepara no treina pesoál saúde sira ho prátika atuál bazeia ba evidénsia ba implementasaun PKI,” tenki Dr Rajesh Pandav, Reprezentante OMS ba Timor-Leste.
Kursu ida ne’e, hanesan kursu COVID-19 sira seluk, hakerek hosi peritu PKI nian hosi mundu tomak ne’ebé iha ona esperiénsia servisu iha nasaun ho rendimentu aas no rendimentu ki’ik.
Atu hapara COVID-19 hada’et presiza halo prátika ba Prevensaun no Kontrole Infesaun (PKI) ne’ebé di’ak. Intervensaun PKI hanesan ezemplu, fase liman, halo distánsia fíziku no prátika respiratóriu ijiene, hirak ne’e hatudu ona rezultadu iha hamenus risku ba hada’et COVID-19.
“Kursu iha OpenWHO.org kona-ba Prevensaun no Kontrole Infesaun (PKI) ba COVID-19 kria hodi eduka ho prátika pesoál saúde sira atu prepara an no pronto atu responde ba COVID-19; aprende kona-ba intervensaun sira ba prevensaun no kontrole infesaun ne’ebé bele limita da’et hosi ema ida ba ema seluk; no hanorin oinsá atu identifika, izola no relata suspeitu no kazu konfirmadu sira.” Akresenta Dr Roderico Ofrin, Diretór Rejionál ba Emerjénsia. “Kompriende no halo prátika beibein prinsípiu báziku hosi PKI nian la’ós de’it hamenus COVID-19 da’et maibé salva ema nia moris mós,” aumenta Dr Ofrin.
Kursu iha OpenWHO ne’e oferese gratuita ba ema se de’it maka rejistu ho sira-nia enderesu email. Di’ak liután, kursu iha OpenWHO ne’e ita aprende rasik, ida ne’e signifika ita bele aprende tuir ita-nia tempu ne’ebé ita presiza hodi kompleta kursu hirak ne’e. OpenWHO mós disponivel iha telemovel, ba telemovel iOS no Android. Ba telemovel android uza link ida ne’e no ba telemovel apple bele uza link ida ne’e hodi download no instala aplikasaun OpenWHO nian iha telemovel.
Kona-ba www.openwho.org
OpenWHO maka OMS nia plataforna interativu online hodi fahe koñesimentu ne’ebé introdús kursu tuir online ba responde saúde emerjénsia nian. Dezde lansa iha tinan 2017, OpenWHO ajuda ona Organizasaun ida ne’e no nia parseiru hotu hodi bele fahe koñesimentu kona-ba salva ema nia moris ba pesoál saúde liña oin sira iha mundu tomak. Agora daudaun, plataforma ida ne’e simu rejistrasaun ba kursu kuaze ema 3.7 milliaun no sei iha ema maka tan rejistu foun lor-loron.
For media queries, please contact:
Elizabeth Hasan
Communication Associate
Mobile: +670-77099494
Email: hasane@who.int