DILI, 01 marsu 2021 (TATOLI)–Governu emite ona orden operasaun ida atu fó misaun espesífiku ba Sala Situasaun Sentru Integradu Jetaun Krize (CIGC, sigla portugés) atu apoia no koordena prevensaun ba surtu COVID-19 iha Timor-Leste inklui kontrolu, ho koordenasaun hosi Ministériu Saúde (MS).
Tuir Xefe Estadu Maiór Koordenadór Sala Situasaun CIGC, Komodoro Donaciano do Rosário da Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’, diretiva operasionál ne’e hanesan mós orden operasaun ida ne’ebé determina destakamentu forsa.
“Orden ne’e deskreve, forsa saida de’it mak presiza iha estrutura ida-ne’e atubele konstitui regra no norma ne’ebé estabelese iha misaun saúde públika, hanesan instituisaun Estadu, hotu-hotu bele kontribui no partisipa,” Xefe Estadu Maiór Koordenadór CIGC deklara bainhira halo aprezentasaun kona-ba medida prevensaun COVID-19 iha ámbitu diskusaun estensaun Estadu Emerjénsia (EE) da-11 iha Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e.
Iha planu estratéjiku mensiona, iha estrutura ne’ebé iha koordenasaun no apoiu ba estabelesementu Sala Situasaun.
“Estrutura hirak ne’e hanesan Unidade Territoriál no Koordenasaun Operasionál, ne’ebé haree ba atividade no pilár Ministériu Saúde nian, nune’e mós Sala Situasaun ne’e rasik, koordenasaun entre institusionál, instituisaun internasionál ne’ebé mak akreditadu iha ita-nia rain, no institusiaun nasionál inkluzivamente interministeriál, halo mós planu operasaun, halo avaliasaun ba situasaun korrente no situasaun futuru, avalia situasaun, halo relatóriu no halo breafing,” nia akresenta.
Nia esplika, iha estrutura orgánika Sala Situasaun, estrutura makro efetivu ne’ebé autorizadu ho totál 1.303, maibé haree ba estrutura orgánika Estadu nian mak hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komandu Munisipál, no estrutura Polísia nia hanesan Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), inklui estrutura FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ne’ebé destakadu iha Tunu-bibi, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro.
Orgánika ne’ebé eziste, ninia atividade tuir mandatu ne’ebé maka iha, hanesan kriasaun Sala Situasaun no Unidade Territoriál atu halo koordenasaun no apoiu di’ak liután ho MS, liuliu pilár sia ne’ebé mak estabelesidu atubele iha efetividade di’ak liu bainhira identifika númeru kazu iha Timor-Leste aumenta.
Estabelesimentu forsa iha Sala Situasaun atinje 98%
Hafoin reativa hikas Sala Situasaun CIGC iha loron 02 fevereiru, nível estabelesementu forsa atinje ona 98%, ne’ebé kompostu hosi Unidade Territoriál atinje 23% tanba iha ona orgánika forsa destakadu iha territóriu, pilár MS estabelesidu 100% ona, inklui apoiu no protesaun Unidade Territoriál iha munisípiu Dili, Bononaro no Covalima inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) hamutuk 150 kompleta ona 100%.
Iha planu estratéjiku deskreve objetivu no meta atu avaliasaun situasaun no haree ba konjuntura foun entre 26 juñu 2020 to’o 18 fevereiru 2021 iha Timor-Leste, karik iha kazu esporádiku to’o finál tinan 2021.
Iha finál dezembru 2020, hatudu aumentu signifikativu kazu konfirmadu liuhosi transmisaun komunitária iha nasaun viziñu Indonézia, risku kontájiu hosi pasajen klandestina ba populasaun iha área fronteira terrestre.
“Maski laiha evidénsia transmisaun lokál ou komunitáriu iha Timor-Leste maibé risku kontájiu irregular sira ne’ebé mak hakat ilegalmente sira boot tebes,” nia fó hanoin.
Tanba ne’e, objetivu estratéjiku ne’ebé mak estabelese hosi Sala Situasaun atu prevene ka kontrola transmisaun lokál no transmisaun komunitária, garante izolamentu no tratamentu kazu konfirmadu, inklui atinje imunidade komunitária lalais liu (vasinasaun).
Objetivu operasionál maka kontrola fatin tama no sai regulár sira, reforsa kapasidade epideomolojika, deteta kazu foun, jestaun kuarentena, garante prátika ne’ebé di’ak liu iha kuarentena no izolamentu, promove kampañia vasina.
Nune’e mós, reforsa kapasidade atu halo tratamentu ba kazu barak karik akontese, garante apoiu finanseiru no apoiu lojíztika ne’ebé mak lalais no operasionál iha terrenu, inklui garante koordenasaun intersetoriál, interministeriál ne’ebé mak efetivu no efisiente.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Julia Chatarina